Obračun plaća

U teoriji postupak izračuna naknada za bolovanje se čini jednostavnim. Na osnovu doznake za bolovanje, kao ulaznog dokumenta, odredi se prosjek plaće (popunjavanjem R1 Potvrda o plaći) te se na osnovu broja dana bolovanja izračuna naknada plaće za dane koje je radnik proveo na bolovanju. U praksi problematika obračuna naknada za bolovanje, kada ih isplaćuje poslodavac a na teret HZZO je kompleksna. Puno je “zamki” i manje poznatih činjenica o kojima je potrebno voditi računa kada se obračunava naknada za bolovanje na teret HZZO. Uz to postoje i pojedini granični slučajevi za koje je teško pronaći službena tumačenja o pravilnom postupanju. Na kraju, ako se ne vodi računa o svim pravilima za obračun i isplatu naknade za bolovanje, to može rezultirati situacijom u kojoj HZZO ne priznaje obračun i isplatu koju je napravio poslodavac te provodi povrat sredstava manji od onoga koji je poslodavac isplatio radniku! U ovome tekstu je protumačen standardni postupak prilikom popunjavanja R1 Potvrda o plaći i izračun naknade za bolovanje kao i specifični slučajevi i situacije koji se javljaju u praksi. 

1. Tablica: Vrsta bolovanje, postotak, tko obračunava, tko isplaćuje, maks.isplata
2. HZZO Pravo na bolovanje HZZO
3. HZZO Naknada plaće za vrijeme bolovanja HZZO
4. HZZO ozljeda na radu HZZO
5. Ozljeda na radu – Iznos naknade, ispravak obračunate naknade za bolovanje
6. Popunjavanje obrasca R1 Potvrda o plaći
7. Iskazivanje bonusa i drugih stimulativnih isplata u R1 obrascu
8. Popunjavanje R1 Potvrda o plaći ako radniku nije isplaćena niti jedna plaća
9. Uvjet prethodnog staža za ostvarivanje prava na bolovanje na teret HZZO
10. Na što pripaziti kod izrade R1 ako radnik radi kraći period kod poslodavca
11. Umanjenje/uvećanje naknade kod dugotrajnog bolovanja
12. Postupak i dokumenti za traženje povrata sredstava od HZZO
13. Maksimalni iznos naknade za bolovanje na teret HZZO
14. Obrazac R1 Potvrda o plaći
15. Pravilnik o kontroli bolovanja
16. Naknada plaće nakon isteka tri godine bolovanja
17. Knjiženje bolovanja na teret HZZO u glavnu knjigu
18. Zahtjev HZZO-u za povrat isplaćenih naknada plaća za vrijeme bolovanja radnika u MS WORD formatu

Tablica: Vrsta bolovanja, postotak, tko obračunava, tko isplaćuje, maks. iznos

LIMIT isplaćuje se utvrđeni postotak osnovice, ali limitiran do max. isplate = 565,04 EUR (4.257,28 kn), svedeno na satnicu mjesečnog fonda sati, pomnoženo sa satima bolovanja radnika.

OSNOVICA se utvrđuje jednom na početku bolovanja i primjenjuje se do kraja bolovanja. Na nju se primjenjuju postoci ovisno o vrsti bolovanja i sati bolovanja.

Popunjavanje obrasca R1 Potvrda o plaći

Za primjer popunjavanja obrasca R1 Potvrda o plaći ćemo uzeti bolovanje radnika koji je bio na bolovanju na teret HZZO u periodu od 08.05 do 13.05.2015.

1. Unose se podaci o radniku koji je korisnik bolovanja
2. Isplaćena plaća za razdoblje: 01.11.2015. do 30.04.2015.

Podaci koji se ovdje unose se koriste za izračun osnovice za naknadu plaće pomoću prosječnog iznosa plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu. Upisujemo period mjeseca isplate plaće, a ne za koji mjesec je plaća. (bez obzira na čiji teret je prvi dio bolovanja, uvijek se gleda 1. dan bolovanja te se na osnovu njega se utvrđuje period).

U tablicu se upisuju slijedeći podaci:

u prvi stupac (Isplata izvršena za mj./god.) upisujemo mjesec na koji se isplaćena plaća odnosi.

U 11. mjesecu je isplaćena plaća za 10.mjesec, u 12 mjesecu je isplaćena plaća za 11. mjesec. Dakle, u prvom stupcu će biti upisani slijedeći mjeseci za navedeni primjer: 10/14 ; 11/14 ; 12/14 , 01/15 , 02/15 , 03/15

u drugi stupac (Plaća) upisujemo isplaćenu bruto plaću za navedeni mjesec

 Plaćom se smatra redovna mjesečna plaća osiguranika, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost za rad) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen. U naknadu plaće ne uračunavaju se povremeni primitci kao što su regres, bonus, nagrade ili božićnice koji se isplaćuju primjerice jedanput ili više puta godišnje odnosno oni primitci koji se ne isplaćuju redovito svaki mjesec.  (izvor HZZO) Niti neto naknade kao što su bolovanje na teret HZZO-a, prijevoz i ostale isplate na koje se ne plaćaju doprinosi, porez i prirez.

u treći stupac (Isplaćena plaća) upisuje se neto plaća isplaćena radniku, prikazani bruto umanjen za doprinose MIO, porez i prirez, bez isplaćenih neoporezivih naknada (prijevoz, bolovanje na teret fonda i sl.).

u četvrti stupac ( sati provedeni na radu u punom radnom vremenu) upisuje se broj sati redovnog rada

u peti stupac ( sati rada u dužem od punog radnog vremena) upisuje se broj sati prekovremenih

u šesti stupac ( Odsutnost s rada s pravom naknade po ZOR-u) upisuju se bolovanje na teret poslodavca, godišnji odmor, plaćeni dopust, praznik, i svi ostali sati koje ranik nije radio a ima pravo na naknadu plaće

u sedmi stupac (Ukupno sati) upisuje se zbroj sati iz stupaca 4, 5 i 6, to su svi sati na temelju kojih je radniku isplaćena plaća za mjesec naveden u prvom stupcu

u osmi stupac (Sati bolovanja na teret HZZO-a) upisuju se sati koje je radnik unutar navedenog mjeseca proveo na bolovanju na teret sredstava HZZO-a, bez obzira da li mu je naknada za to bolovanje isplaćena od strane poslodavca ili direktno od HZZO-a

u deveti stupac (Sati prema kalendaru radnog vremena) upisuje se ukupan mjesečni fond sati (redovan rad i praznici za navedeni mjesec)

U zadnjem retku tablice (ukupno) upisuje se zbroj svakog pojedinog stupca

3. Osnovice bruto i neto su ustvari prosječni iznosi satnica za navedeni period koje izračunavamo i upisujemo na slijedeći način:

Pod oznakom (7) upisujemo prosječnu bruto osnovicu za navedeni period, tako da iznos ukupno iz stupca 2 podijelimo s iznosom ukupno iz stupca 7.  Ovo je bruto osnovica koju koristimo za izračun bolovanja na teret poslodavca.

A pod oznakom (8) upisujemo prosječnu neto osnovicu, tako da iznos ukupno iz stupca 3 podijelimo s iznosom ukupno iz stupca 7. Ovo je neto osnovica koju koristimo za izračun bolovanja na teret fonda.

Popunjavanje R1 Potvrda o plaći ako radniku nije isplaćena niti jedna plaća

Zaposlili ste novog radnika i on je već u prvome mjesecu rada kod Vas koristio bolovanje na teret fonda HZZO (npr. za njegu djeteteta). Drugi slučaj je npr. radnik koji se je vratio sa roditeljskog dopusta i u istome mjesecu koristio bolovanje na teret HZZO. U ovim slučajevima nema se što upisati u R1 obrazac jer kod Vas ne postoji podataka o plaći isplaćenoj radniku u mjesecu prije mjeseca u kojem je nastupilo takvo bolovanje.

U tome slučaju, za izračun neto satnice koja će se upisati u R1 Potvrda o plaći i koja će se koristiti za izračun naknade primjenjuje se važeća Minimalna osnovica za plaćanje doprinosa. Izračun: 

1. Minimalna osnovica za doprinose za 2015. godinu iznosi 2.780,05 KN bruto.
2. Neto iznos plaće za tu osnovicu je 2.224,04 KN (osnovica umanjena za doprinose iz plaće, porez i prirez su u ovome trenutku 0).
3. Neto iznos podijelimo sa fondom sati mjeseca prije nego je nastupilo bolovanje 2.224,04 / 168 = 12,64 KN

Satnica za naknadu, dobivena od najniže mjesečne osnovice iznosi 2.224,04 / fond sati za mjesec (168) = 12,64 KN
Ako je bolovanje 100% priznato neto satnica iznosi 12,64 kn
Ako je bolovanje 70%, tada satnica za naknadu iznosi 12,64 x 70% = 8,8456, te satnica iznosi 8,8 KN

Da biste mogli ispuniti R1 obrazac i na osnovu prosjeka prethodnih isplata računati računati satnicu za izračun naknade morate imati barem jednu i pol isplaćenu plaću prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje na teret HZZO (dvije isplate). 

Uvjet prethodnog staža za ostvarivanje prava na bolovanje na teret HZZO

Prava radnika koji koristi bolovanja na teret HZZO su uvjetovana prethodnim stažom radnika. Radi se o tome da su prava radnika na naknadu i iznos naknade zavisna od toga da li je u određenome periodu prije nastupa bolovanja radnik imao Zdravstveno osiguranje i da li je uplaćivao doprinose za zdravstveno osiguranje.

• U slučaju bolovanja zbog priznate ozljede na radu/profesionalne bolesti NE POSTOJI uvjet prethodnog minimalnog trajanja osiguranja
• Za ostala bolovanje je uvjet prethodnog staža:
  • 9 mjeseci neprekidno ili 
  • 12 mjeseci unutar zadnja 24 mjeseca

Ako radnik na bolovanju nema ispunjen uvjet prethodnog staža (osim ozljede na radu i prof.bolesti) primjenjuje se obračun naknade na osnovu najnižeg mjesečnog iznosa naknade plaće HZZO za puno radno vrijeme, koji iznosi 25% proračunske osnovice odnosno 110,36 EUR (831,50 KN)

Satnica za naknadu iznosi 110,36 / FOND SATI mjeseca u kojem se isplaćuje bolovanje. Naknada za bolovanje je kod takvoga radnika za puni mjesec bolovanja 110,36 EUR (831,50 KN) a za dio mjeseca BROJ SATI BOLOVANJA * (110,36 / MJESEČNI FOND SATI). Izračunati iznos satnice odnosno naknade se u tome slučaju ne umanjuje ako je bolovanje 70%!

Na što pripaziti kod izrade R1 ako radnik radi kraći period kod poslodavca

Ukoliko radnik koji kod poslodavca radi manje od 9 mjeseci a koristi bolovanje na teret HZZO potrebno je prije izračuna naknade za bolovanje provjeriti da li takav radnik ima zadovoljen uvjet prethodnog staža (9 mjeseci neprekidnog staža ili 12 mjeseci u zadnja 24 mjeseca od momenta kada je nastupilo bolovanje). Ukoliko to nije slučaj potrebno je provesti obračun naknade na način koji je opisan u “Uvjet prethodnog staža za ostvarivanje prava na bolovanje na tret HZZO”. Ukoliko se radi o bolovanju na teret poslodavca, a radnik nema dovoljno isplaćenih plaća za izračun osnovice, osnovica se izračunava po ugovoru o radu.

Umanjenje/uvećanje naknade kod dugotrajnog bolovanja

Nakon prvih 42 (7 inv.) dana bolovanja na teret poslodavca, od 43 (8 inv.) dana započinje bolovanje na teret HZZO-a.
Prvih 6 mjeseci bolovanja: 70% osnovice (gledano od 1. dana bolovanja koje je počelo na teret poslodavca)
Nakon 6 mjeseci do 18 mjeseca bolovanja: 80% osnovice.

Nakon 18. mjeseci bolovanja:  50% ali ne osnovice, već 50% zadnje isplaćene naknade radniku. Dakle naknada umanjuje za 50%, i iznos naknade je isti za naredni period, a satnica dalje postaje promjenjiva, ovisno o fondu sati mjeseca.***

*** Naknada se ne umanjuje zbog liječenja zloćudnih bolesti, njege člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, nesposobnost u vezi s provođenjem hemodijalize ili peritonejske dijalize te zbog uzimanja i presađivanja dijelova ljudskog tijela. Oznaka na doznaci o bolovanju: Primjena čl.52 st.3 Zakona – zaokruženo: DA

Prikaz povećanja i smanjenje naknade u slučaju dugotrajnog bolovanja na primjeru:

• Bolovanje je počelo 28.01.2013.i do 10.03.2013. je bilo na teret poslodavca.
• R1 smo obračunali za period 01.07.2012-31.12.2012., a plaće smo prikazali za 6,7,8,9,10,11 mjesec 2012.
• Bolovanje na teret HZZO-a počinje 11.03.2013.

Satnica po izračunu iznosi 43,24 KN neto a 70% satnice je 30,2681, a to je više od max. naknade koju odobrava HZZO, stoga satnica za naknadu za ožujak 2013. izlazi 25,3410kn (4257,28 / 168), u tablici su prikazani i ostali mjeseci i kako ih ispunjavamo na doznaci za bolovanje:

Postupak i dokumenti za traženje povrata sredstava od HZZO

Za ostvarivanje povrata sredstava koja je poslodavac isplatio radnicima na ime naknada za bolovanje na teret HZZZO u nadležni ured HZZO je potrebno dostaviti slijedeću dokumentaciju:

1. Ovjereno i ispunjeno “Izvješće o bolovanju” (“doznaka”)
2. Ispunjeni i ovjereni Obrazac R1 Potvrda o plaći LINK
3. Dokumentacija o izvršenim isplatama naknade (bankovni izvod, IP1, JOPPD)
4. Obrazac “Zahtjev za povrat isplaćenih naknada plaće za vrijeme bolovanja” LINK

Opcionalno, ako su osim prosjeka plaće u zadnjih 6 mjeseci, korisšteni neki drugi kriteriji za izračun naknade: Potvrdu o stažu ako nema zadnjih 6 isplata,  Ugovor o radu ako se po njemu obračunava (radnik je tek počeo raditi kod poslodavca i ima uvjet staža)

Maksimalni iznos naknade za bolovanje na teret HZZO

Izračunate satnice iz R1 obrasca (bruto za bolovanje na teret poslodavca, neto za bolovanje na teret HZZO) su satnice na temelju kojih se radniku obračunava naknada plaće za dane provedene na bolovanju. S obzirom na uzrok bolovanja sa doznake, određuje se tip bolovanja i shodno tome i krajnji iznos satnice za izračun naknade. Uzroci bolovanja , pripadajući postoci i tko isplaćuje naknadu su prikazani u našoj tablici LINK

Najviši mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, je proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 565,04 EUR (4.257,28 kuna) (uz određene izuzetke koje spominjemo u nastavku teksta). To znači da ukoliko izračunata satnica (eventualno umanjena za 30%, ovisno o uzroku bolovanja) prelazi max.iznos naknade sveden na satnicu (po mjesečnom fondu sati za mjesec u kojem se bolovanje dogodilo) radniku će biti isplaćena naknada po maksimalnoj satnici koju HZZO priznaje. Iznimka koje ne podliježe limitu maksimalne naknade, već se isplaćuju u punom 100% iznosu, a isplaćuje ih poslodavac na teret HZZO-a je Bolovanje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Postoje još neke iznimke koje se isplaćuju bez limita, ali njih isplaćuje direktno HZZO, a prikazane su u već spomenutoj tablici, tako da ih ovdje nećemo ponovo nabrajati.

Iznos maksimalne satnice ovisno o fondu mjeseca u kojem je bolovanje:

Česte su reakcije radnika kada koriste bolovanje za dijete do 3 godine starosti, za koje mu se naknada za bolovanje plaća 100% (“pa to svi znaju”). U slučaju kada za te dane bolovanja radnik dobije naknadu koja je manja od njegove neto satnice radnici su uvjereni da je došlo do pogreške i da su zakinuti. . Da, točno, naknada za bolovanje je u tome slučaju 100% ali 100% od maksimalne naknade koju HZZO priznaje, a to je 565,04 EUR (4257,28kn) za puni mjesečni fond sati! Tako da stvarnih 100% od svoje plaće dobiju radnici samo kojima je prosječna satnica manja od prosječne satnice HZZO naknade za taj mjesec, a radnici kojima je ona veća, primiti će 100%, ali 100% od maksimalne satnice HZZO-a pripadajuće za taj mjesec, a ne 100% svoje neto plaće. Isto tako satnica izračunata pomoću R1 obrasca, čak i ako je manja od limitirane satnice HZZO-a ne mora biti ista satnici za redovan rad za mjesec za koji se isplaćuje, jer R1 je prosjek isplaćenih plaća u periodu od 6 mjeseci i satnica samim time može biti nešto veća ili manja, ovisno o fondu sati mjeseca u kojem je bolovanje.