Definicija minimalne plaće po Zakonu
Primjer izračuna plaće sa vrstama rada koja su povećanje plaće
Smanjenje osnovice za doprinose na plaću 50%
Tko i pod kojim uvjetima može koristiti smanjenje osnovice?
Kada prestaje mogućnost korištenja smanjenja osnovice
Plaću koja ugovorena na način da je početna plaća minimalna plaća i sa raznim dodacima na plaću
Popunjavanje JOPPD obrasca kada se koristi smanjenje osnovice za doprinose
Definicija minimalne plaće po Zakonu
U NN 130/17 objavljen je Zakon o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći LINK Zakon definira minimalnu plaću i navodi koja povećanja i dodaci ne mogu biti dio minimalne plaće:
Minimalna plaća za 2018. godinu je 3439,80 KN. To je najniži bruto iznos plaće koju poslodavac smije isplatiti za rad u punome radnome vremenu i za cijeli mjesec. Ako je radnik tijekom mjeseca radio nedjeljama, prekovremeno u dane praznika ili je imao bilo koju dugu vrstu rada koja se plaća s poeficijentom povećanja redovne satnice, njegova plaća mora biti veća od navedene minimalne plaće. Takva primanja moraju povećati minimalnu plaćeu a ne biti uključena u nju.
Primjer izračuna plaće sa vrstama rada koje su povećanje plaće
Ugovorena bruto plaća radnika: 3439,80 KN (min. plaća)
Plaća je za mjesec: 01/2018 (fond sati za puno radno vrijeme je 184)
Prema evidenciji radnog vremena radnik ima 22 dana redovnog rada i 1 dan rada na državni praznik. Poslodavac prema pravilniku o radu rad na praznik plaća sa 50% uvećanja redovne satnice.
Bruto plaća radnika za 01/2018
Satnica = 3439,80 /184 = 18,70
| Vrsta | Broj sati | Satnica | Postotak | Iznos |
| Redovni rad | 176 | 18,70 | 100% | 3291,20 |
| Rad na praznik | 8 | 18,70 | 150% | 224,40 |
| Bruto plaća | 184 | 3515,60 |
Smanjenje osnovice za doprinose na plaću 50%
Novi zakon određuje mogućnost smanjenja osnovice za doprinose na plaće za 50% i to za isplate do iznosa minimalne plaće (radnicima koji imaju ugovorenu minimalnu plaću ili su imali ugovorenu plaću nižu od minimalne u prethodnim periodima).
Tko i pod kojim uvjetima može koristiti smanjenje osnovice?
Nema konkretnih tumačenja niti od strane zakonodavca niti od strane savjetničkih kuća. Noćas sam sa kolegama računovođama sa FB grupe razgovarao o problematici. Došli smo do slijedećih zaključaka otvorili nove porobleme za koje (u ovome trenutku) nemam odgovore:
- Vrste primanja koje su zakonom izuzete i nisu dio minimalne plaće (prekovremeni, noćni rad, nedjelja i blagdan) mogu biti povrh minimalne plaće isplaćene uz 100% doprinosa i zadržava se pravo na olakšicu na minimalnu plaću (50% na doprinose na plaću).
- Ostali dodaci smatraju se dijelom minimalne plaće i ako sve skupa ne prelazi 3.439,80 kn ima se pravo na umanjenje od 50%, osim kod bolovanja na teret poslodavca gdje idu doprinosi 100% (ovo mi nikako nije jasno ali ta se informacija provlači po seminarima)
- Postupanje sa godišnjim odmorima je nejasno. Ako se radi po prosjeku od zadnja tri mjeseca i radnik je u tome periodu imao prekovremeni ili rad noću ili rad nedjeljom ili rad blagdanom prosječna satnica će biti veća od satnice za minimalnu plaću. U toj situaciji dovoljan je 1 sat godišnjeg odmora da bruto bude veći od minimalne plaće i time se gube uvjeti za primjenu olakšice 50%.
Kolegice sa IPRH (www.iprh.eu ) su sastavile i poslale upit nadležnom ministarstvu. Jučer na JOPPD obrascu u e-poreznoj još nije bilo šifre 0009 i nije bilo moguće predati takve obrasce.
Konfuzno ☹
