- O godišnjem obračunu poreza na dohodak
- Provođenje godišnjeg (konačnog) obračuna poreza na dohodak
- Parametri za godišnji obračun poraza na dohodak u 2024. godini
- Razlika poreza nastala zbog promjene poreznih razreda
- Pretplata – radnik ima pravo na povrat
- Manje uplaćeno – radnik ima obavezu uplate
- Izgled i popunjavanje obrazaca (JOPPD)
- Kalkulator za godišnji obračun poreza za 2024. godinu
Poslodavac je, na kraju godine, dužan provesti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnoga rada. Ova obaveza se odnosi na radnike koji su kod poslodavca zaposleni svih 12 mjeseci u obračunskoj godini i koji tijekom tih dvanaest mjeseci nisu mijenjali prebivalište između općina/gradova. Ovom obavezom zakonodavac želi smanjiti broj dobrovoljnih poreznih prijava koje bi radnici podnijeli temeljem nejednolike raspodjele primanja unutar jedne obračunske godine poreza na dohodak. Poslodavac koji u tekućoj godini, za koju nastupa obaveza godišnjeg obračuna poreza, nije imao velike promjene u mjesečnim primanja pojedinih radnika radnika najvjerojatnije neće imati znatan broj radnika kod kojih će se po godišnjem obračunu utvrditi razlika u obračunatom porezu i prirezu. Najčešći slučajevi kod kojih je indicirana potreba izrade godišnjeg obračuna poreza na dohodak su:
- Neredovita isplata plaće
- Radnici koji su tijekom obračunskog perioda poreza na dohodak koristiti pravo na bolovanje iznad 42 dana
- Radnici koji su tijekom dijela (ne svih dvanaest mjeseci) obračunskog perioda poreza na dohodak koristiti porodiljini dopust, roditeljski dopust ili posvojiteljski dopust ili neki drugi dopust za koji se isplaćuje naknada plaće na teret HZZO ili HZMO.
- Razni drugi slučajevi koji su mogli rezultirati nejednolikim poreznim opterećenjem prilikom obračuna plaće (velika promjena plaće na veći ili manji iznos, isplate bonusa i stimulacija)
Može se zaključiti kako će se kod radnika kod kojih isplata nije bila ravnomjerno raspoređena unutar 12 obračunskih mjeseci pojaviti razlika u obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak prirezu u odnosu na godišnji obračun poreza na dohodak. Ako su razlike između mjeseci bile takve da je iznos porezne osnovice bio uvijek unutar istih poreznih razreda razlike neće biti!
PROVOĐENJE GODIŠNJEG (KONAČNOG) OBRAČUNA POREZA NA DOHODAK
U ovome dijelu će biti obrađena tehnika izrade godišnjeg obračun poreza na dohodak. Ukoliko Vaša aplikacija za obračun plaće podržava godišnji obračun poreza opisani dio će za Vas biti odrađen automatski i nećete imati potrebe za dodatnim ručnim intervencijama. Godišnji obračun se provodi za sve radnike koji su kod poslodavca zaposleni svih 12 mjeseci u obračunskoj godini i koji tijekom tih dvanaest mjeseci nisu mijenjali prebivalište između općina/gradova koji imaju propisanu obavezu plaćanja prireza na porez. Godišnji obračun se provodi i u slučaju kada takvi radnici na zadnjem obračunu nemaju iskazanih primanja (jer su npr. na porodiljnome dopustu)! U sklopu godišnjeg obračuna poreza na dohodak provodi se izračun poreza na dohodak i prireza na godišnjoj razini te se ustanovljuje pretplata ili manja uplata poreza na dohodak i prireza.
Parametri za godišnji obračun poreza na dohodak u 2024. godini
Godišnji (konačni) obračun poreza na dohodak za 2024. godinu potrebno je provesti po poreznim stopama poreza na dohodak i granicama koje su navedene u tablici:
NIža stopa poreza na dohodak primjenjuje se za godišnju poreznu osnovicu do 50.400,00 EUR. Viša stopa poreza na dohodak primjenjuje se za godišnju poreznu osnovicu od 50.400,01 i više.
| OD IZNOSA (EUR) | DO IZNOSA (EUR) | STOPA |
| 0,00 | 50.400,00 | NIŽA STOPA POREZA NA DOHODAK LINK |
| 50.400,01 | … | VIŠA STOPA POREZA NA DOHODAK LINK |
Razlika poreza na godišnjem obračunu nastala zbog promjene poreznih razreda
Ukoliko je radnik tijekom cijele godine, svakoga mjeseca, primao istu bruto plaću i koristio identične koeficijente poreznih olakšica te ako je obračun poreza i prireza proveden korektno razlike poreza i prireza koje se ustanove po godišnjem obračunu su u takvim slučajevima rezultat primjene prosječnih stopa poreza. Prema odredbi Članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak (NN 22/2012, LINK) poslodavac za te radnike nije obavezna izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak.
Pretplata (radnik ima pravo na povrat)
Kada je pretplata poreza ustanovljena za radnika po godišnjem obračunu poreza manja od poreza koji mu se izračuna za zadnji obračun plaće situacija je jednostavna. Porezna obaveza (porez, prirez) na zadnjem obračunu se umanji za iznos razlike a radniku će temeljem toga na obračunu plaće biti isplaćen veći neto iznos plaće. Problem nastaje ako kod pretplate imamo slučaj u kojem su za radnika porez i prirez na zadnjem obračunu manji od iznosa preplaćenoga iznosa poreza i prireza po godišnjem obračunu. U tome slučaju radniku se unutar obračuna može prebiti samo dio preplaćenoga poreza pa se postavlja pitanje što s razlikom? Ako po zadnjem obračunu plaće (obračun na kojem se radi godišnji obračun) na nalogu za plaćanje poreza i prireza za općinu iz koje je radnik postoji iznos dovoljno visok da ga je moguće umanjiti za ustanovljenu razliku poreza (tako da je iznos naloga nakon umanjena >=0) radniku se prikazuje puni iznos porezne korekcije i odmah isplaćuje neto uvećan za ustanovljenu pretplatu poreza. Ukoliko pak imamo slučaj da na nalogu za plaćanje poreza i prireza prema općini stanovanja radnika nemamo prostora za umanjenje naloga za puni iznos ustanovljene pretplate poreza i prireza poslodavac ima dva izbora. Poslodavac može odlučiti da li želi izvršiti povrat više plaćenoga poreza na svoj teret i zatim tražiti povrat od porezne uprave ili će tražiti sredstva od porezne uprave i nakon doznake ih isplatiti radniku. U svakome slučaju radniku se na obračunu zadnje plaće na isplatnome listiću (obrazac IP1) odmah prikazuje cijeli iznos ustanovljene pretplate poreza i neto se prikazuje uvećan za cijelu razliku.
Manje uplaćeno (radnik ima obavezu uplate)
Kada se ustanovi manje uplaćeni iznos poreza a neto za zadnji obračun plaće (na kojem se provodi godišnji obračun poreza) je dovoljno visok za pokrivanje razlike nemamo problem (osim, možda, problem komunikacije s radnikom da će mu biti obustavljen dio plaće zbog ustanovljenih poreznih razlika). Problem nastaje u slučajevima u kojima bi iznos poreza koji je manje uplaćen bio veći od neto plaće obračunate na zadnjem obračunu plaće (obračun na kojem se provodi godišnji obračun poreza na dohodak). U takvom slučaju poslodavac je obavezan, odmah, u cijelosti pokriti ustanovljenu razliku poreza a sa radnikom dogovara model otplate ustanovljenoga poreznoga duga (kroz par obračuna u obliku obustave, …)
Donosimo link na dva primjera za popunjavanje JOPPD obrasca u slučaju godišnjeg (konačnog) obračuna poreza a dohodak (koji su objavljeni na stranicama porezne uprave):
JOPPD PRIMJER GODIŠNJEG OBRAČUNA LINK
JOPPD PRIMJER GODIŠNJEG OBRAČUNA ZBOG RAZLIČITOG POREZNOG OPTEREĆENJA TIJEKOM GODINE LINK
Napomene o popunjavanju:
- Razlika poreza i prireza se po godišnjem obračunu se na B stranici iskazuje kroz 1 dodatni redak (uz retke od plaće na kojoj se radi konačni obračun)
- Koristi se oznaka stjecatelja: 0001 i oznaka primitka: 0406
- U B 10. se upisuje 0 a u B 10.1. i 10.2. početni i završni datum godine na koju se odnosi konačnu obračun
- U B 11. – B 13.3 se upisuje 0
- U B.13.4 i B 13.5 upisuje se razlika osobnog odbitka i osnovice po godišnjem obračunu (ako razlika postoji)
- U B 14.1. se upisuje razlika poreza po godišnjem obračunu (pozitivno ako radnik ima obavezu, negativno ako ima povrat)
- U B 14.2. se upisuje 0
- U B 16.1. se upisuje način isplate
- U B 16.2. se upisuje iznos za isplatu (ako radnik ima povrat)
- U B17. se upisuje 0
Trenutno nema relevantnih tumačenja da li prikazani primjeri vrijede i u situaciji u kojoj poslodavac radniku ne isplaćuje odmah povrat poreza i prireza po konačnom obračunu jer nije bio u mogućnosti smanjiti obavezu prema općini i napravljen zahtjev za povrat sredstava prema poreznoj upravi.
