Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom
Ovaj članak obrađuje primjenu Ovršnoga zakona (NN 139/10 i NN 125/11 (dopuna)) u provođenju ovrhe na plaći. Prema odredbama ovršnoga zakona dio plaće koji se izuzima od ovrhe se određuje na osnovu odnosa plaće dužnika (radnika) i prosječne neto plaće u RH.
Iznos za ovrhu ako je neto plaća veća od prosječne neto plaće u RH
- IZUZETO OD OVRHE = (2/3) * PROSJEČNA NETO PLAĆA U RH
- PREDMET OVRHE = NETO PLAĆA RADNIKA-IZUZETO OD OVRHE
Napomena:
- ako se ovrha provodi radi naplate po osnovi zakonskog uzdržavanja od ovrhe je izuzeta 1/2 prosječne neto plaće u RH (u formulama umjesto 2/3 koristiti 1/2)
- ako se ovrha provodi radi prisilne naplate za uzdržavanje djeteta od ovrhe je izuzeta 1/4 prosječne neto plaće u RH (u formulama umjesto 2/3 koristiti 1/4)
Iznos za ovrhu ako je neto plaća manja od prosječne neto plaće u RH
- IZUZETO OD OVRHE = (2/3) * NETO PLAĆA RADNIKA
- PREDMET OVRHE = NETO PLAĆA RADNIKA-IZUZETO OD OVRHE
Napomena:
- ako se ovrha provodi radi naplate po osnovi zakonskog uzdržavanja od ovrhe je izuzeta 1/2 neto plaće radnika (u formulama umjesto 2/3 koristiti 1/2)
- ako se ovrha provodi radi prisilne naplate za uzdržavanje djeteta od ovrhe je izuzeta 1/4 neto plaće radnika (u formulama umjesto 2/3 koristiti 1/4)
Prosječna neto plaća u RH
Članak 92. stavak 3 Ovršnog zakona:
(3) Prosječna neto plaća u smislu stavka 1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.
2012. godina
Za izračun dijela plaće koji je oslobođen od ovrhe u 2012. godini prosječna neto plaća (01/2011-08/2011) u RH je 5408,00 kn (NN 133/11).
2011.godina
Za izračun dijela plaće koji je oslobođen od ovrhe u 2011. godini prosječna neto plaća (01/2010-08/2010) u RH je 5305,00 kn (NN 129/10).
Primanja koja ulaze i primanja koja ne ulaze u neto plaću radnika
- Ovrha na plaći se može provoditi nad neto plaćom koju poslodavac isplaćuje dužniku (radniku). U neto plaću ulaze plaćeni sati rada, plaćene naknade za bolovanje na teret poslodavca, plaćeni dopust, plaćeni godišnji odmor, …, ukratko radi se o neto plaći koja je proizašla iz obračuna plaće za bruto primanja radnika (bruto-doprinosi iz plaće-porez-prirez).
- Primanja koja poslodavac isplaćuje po osnovi ugovora o djelu, autorskih honorara, otpremnina, isplate dnevnica, terenskih dodataka, naknada za prijevoz ne mogu biti predmetom ovrhe i poslodavac nad njima ne mora provoditi ovrhu (poslodavac ima obavezu provoditi ovrhu na plaći a ne i nad ostalim primanjima koja isplaćuje a koja nisu plaća)
- Od ovrhe su izuzeta primanja po osnovi: zakonskog uzdržavanja, tjelesnog oštećenja, nezaposlenosti, dječjeg doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima, socijalne skrbi, naknade za rad osuđenika, odličja/priznanja, novčane potpore za novorođeno dijete, naknade štete prouzročene kaznenim djelom, rodiljne i roditeljske novčane potpore, ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima
Važno
Ovdje ćemo obraditi jedan detalj koji se vrlo rijetko spominje u tekstovima koji se bave problematikom ovrhe na plaći! Slijedom toga česte su pogrešne interpretacije i pogrešno se određuje dio plaće koji je izuzet iz obaveze ovrhe. Radi se o tzv. suglasnosti dužnika (radnika) za provedbu ovrhe. Ovu suglasnost je dužnik (radnik) potpisao prilikom preuzimanja dugovanja i ova suglasnost će Vam biti dostavljena zajedno sa rješenjem o ovrsi. Učestala praksa u proteklome periodu (do 17.06.2008.) je bila da se u tim suglasnostima radnik usuglasi da mu se ovrhom iz plaće može obustaviti cijeli iznos plaće.
Ukoliko je suglasnost potpisana i ovjerena nakon 17.06.2008. ista nema pravnu valjanost i ovrha se provodi samo do iznosa koji je određen gore prezentiranim formulama. Ovrhovoditelja je potrebno obavijestiti kako njegov akt nema pravnu valjanost i tražiti ga novo rješenje o ovrsi. Ako je suglasnost potpisana prije 17.06.2008. ista ima pravnu valjanost i ovrhu je ukoliko se to nalaže rješenjem o ovrsi potrebno provoditi nad cijelim iznosom neto plaće radnika!
Povezano:
Otvaranje računa za zaštićena primanja (račun “35″)
Zakon o izmjenama i dopunama ovršnog zakona
Ovrha nad plaćom i račun za zaštićena primanja
limun.hr Ovrha na plaći i stalnim novčanim primanjima
www.poslovni.hr Visina plaće određuje kolika iznos plaće je zaštićen u ovršnom postupku
