Servis sa obračun plaća

Servis za obračun plaća
Oktaedar d.o.o.

16.02.2011

Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom

 

Ovaj članak obrađuje primjenu Ovršnoga zakona (NN 112/12 koji je stupio na snagu 15.10.2012 ) u provođenju ovrhe na plaći. Prema odredbama ovršnoga zakona dio plaće koji se izuzima od ovrhe se određuje na osnovu odnosa plaće dužnika (radnika) i prosječne neto plaće u RH.

Iznos plaće zaštićen od ovrhe (ako je neto plaća veća od prosjećene neto plaće u RH)
Iznos plaće zaštićen od ovrhe (ako je neto plaća manja od prosjećene neto plaće u RH)
Prosječna plaća u RH
Primanja koja ulaze u plaću i predmet su ovrhe
Suglasnost o obustavi cijele plaće potpisana do 17.06.2008.
Otvaranje računa za zaštićena primanja (račun “35″)
Ovrha nad plaćom i račun za zaštićena primanja
Kalkulator za izračun dijela plaće koji je zaštićen od ovrhe

Iznos za ovrhu ako je neto plaća veća od prosječne neto plaće u RH

Faktor:

  • 2/3 (0,6666) za ovrhe koje ne potpadaju u neku od dolje navedenih kategorija
  • 1/2  (0,5 ) za ovrhe radi naplate po osnovi zakonskog uzdržavanja
  • 1/2 (0,5 ) za ovrhe radi naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti
  • 1/2 (0,5) za ovrhe radi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
  • 1/4 (0,25) ako se ovrha provodi radi prisilne naplate za uzdržavanje djeteta

Shodno prema vrsti ovrhe, za radnike kojima je neto plaća veća od prosječne neto plaće u RH, je zaštićen iznos od dvije trećine ili jedne polovine ili jedne četvrtine prosječne neto plaće u RH.

Iznos za ovrhu ako je neto plaća manja od prosječne neto plaće u RH

  • IZUZETO OD OVRHE = FAKTOR * NETO PLAĆA RADNIKA
  • PREDMET OVRHE = NETO PLAĆA RADNIKA – IZUZETO OD OVRHE

Faktor:

  • 2/3 (0,6666) za ovrhe koje ne potpadaju u neku od dolje navedenih kategorija
  • 1/2 (0,5) za ovrhe radi  naplate po osnovi zakonskog uzdržavanja

Shodno prema vrsti ovrhe, za radnike kojima je neto plaća manja od prosječne neto plaće u RH, je zaštićen iznos plaće u iznosu od dvije trećine neto plaće radnika ili jedna polovina neto plaće radnika.

Pri određivanju neto plaće radnika koja se uzima kako osnovica koja se uspoređuje sa prosječnom neto plaćom u RH se ne razmatraju naknade koje nisu predmet ovrhe nad plaćom! 

Prosječna neto plaća u RH

Članak 92. stavak 3 Ovršnog zakona:

(3) Prosječna neto plaća u smislu stavka 1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.

2014. godina

Za izračun dijela plaće koji je oslobođen od ovrhe u 2014. godini prosječna neto plaća (01/2012-08/2013) u RH je 5.507,00 kn (NN 128/13).

2013. godina

Za izračun dijela plaće koji je oslobođen od ovrhe u 2013. godini prosječna neto plaća (01/2012-08/2012) u RH je 5.464,00 kn (NN 128/12).

2012. godina

Za izračun dijela plaće koji je oslobođen od ovrhe u 2012. godini prosječna neto plaća (01/2011-08/2011) u RH je 5.408,00 kn (NN 133/11).

2011.godina

Za izračun dijela plaće koji je oslobođen od ovrhe u 2011. godini prosječna neto plaća (01/2010-08/2010) u RH je 5.305,00 kn (NN 129/10).

 

Primanja koja ulaze i primanja koja ne ulaze u neto plaću radnika

  • Ovrha na plaći se provodi nad neto plaćom koju poslodavac isplaćuje dužniku (radniku). Osim samoga iznosa neto plaće koji je rezultat obračuna za realizirani rad radnika,  ovrha se provodi i na dijelu naknada umjesto plaće (godišnji odmor, bolovanje na teret poduzeća, …), naknadama za skraćeno radno vrijeme, naknadama zbog umanjenja plaće. Predmet ovrhe su i mirovine, plaće vojnih osoba i primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba.
  • Izuzeti su od ovrhe:
    • primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
    • primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
    • primanja po osnovi socijalne skrbi,
    • primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
    • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
    • primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
    • naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
    • primanja po osnovi odličja i priznanja,
    • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
    • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Od 01.07.2013. se, kada su u pitanju ovrhe nad plaćom, primjenjuju i odredbe novoga ”Zakona obaveznom zdravstvenom osiguranju” (NN 80/13, LINK). Ovim zakonm se u članku 36. definira kako su slijedeće novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda izuzete su od ovrhe:

    • naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz članka 39. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: naknada plaće),
    • novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja,
    • naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,
    • naknadu za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvjetima utvrđenim općim aktom Zavoda

Povezani tekst: Izuzeće od ovrhe naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje)

Ovrha nad meterijalnim naknadama (naknada za prijevoz, terenski dodatako, dnevnice, …)

U praksi su sporni slučajevi vezani uz ovrhe nad tzv. materijalnim naknadama (naknadom za prijevoz, terenskim dodatkom ili dnevnicama). Nad ovim primanjima poslodavac ne mora provoditi ovrhu (poslodavac ima obavezu provoditi ovrhu na plaći a ne i nad ostalim primanjima koja isplaćuje a koja nisu plaća ili naknada plaće). Međutim poslodavac ne smije uplatiti ova primanja na zaštićeni račun jer prilikom otvaranja zaštićenoga računa “35″ FINA definira koja primanja se mogu uplatiti na zaštićeni račun (zaštićeni dio plaće, bolovanja/porodiljne/rodiljne naknade, …). Slijedom navedenoga dolazimo do situacije da poslodavac ne ovrši naknadu za prijevoz, terenski dodatak, dnevnicu ali ih uplaćuje na račun radnika koji je pod ovrhom i kao posljedica toga na FINI se provede ovrha nad tim sredstvima. Moguće rješenje opisane situacije je da poslodavac isplatu naknade za , prijevoz, terenski dodatak i dnevnice isplaćuje u gotovini preko blagajne (umjesto na tekući račun radnika).

Važno

Ovdje ćemo obraditi jedan detalj koji se vrlo rijetko spominje u tekstovima koji se bave problematikom ovrhe na plaći! Slijedom toga česte su pogrešne interpretacije i pogrešno se određuje dio plaće koji je izuzet iz obaveze ovrhe. Radi se o tzv. suglasnosti dužnika (radnika) za provedbu ovrhe. Ovu suglasnost je dužnik (radnik) potpisao prilikom preuzimanja dugovanja i ova suglasnost će Vam biti dostavljena zajedno sa rješenjem o ovrsi. Učestala praksa u proteklome periodu (do 17.06.2008.) je bila da se u tim suglasnostima radnik usuglasi da mu se ovrhom iz plaće može obustaviti cijeli iznos plaće. Ukoliko je suglasnost potpisana i ovjerena nakon 17.06.2008. ista nema pravnu valjanost i ovrha se provodi samo do iznosa koji je određen gore prezentiranim formulama. Ovrhovoditelja je potrebno obavijestiti kako njegov akt nema pravnu valjanost i tražiti ga novo rješenje o ovrsi. Ako je suglasnost potpisana prije 17.06.2008. ista ima pravnu valjanost i ovrhu je ukoliko se to nalaže rješenjem o ovrsi potrebno provoditi nad cijelim iznosom neto plaće radnika!***

***  Prema odredbama “Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima” (NN 6/2013 LINK) se od dana 24.01.2013. ovrha može provesti isključivo na dijelu primanja sukladno čl. 173. Ovršnog zakona (NN 112/12) bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zaplijene plaće. Cijeli tekst LINK (www.teb.hr).

Povezano:

Ovršni zakon od 15.10.2012.
Otvaranje računa za zaštićena primanja (račun “35″)
Dar za djecu i ovrha
Zakon o izmjenama i dopunama ovršnog zakona
Ovrha nad plaćom i račun za zaštićena primanja