Servis sa obračun plaća

Servis za obračun plaća
Neka Vaše plaće budu naša briga!
25.09.2017

Porezni tretman mirovine isplaćene od strane Mirovinskog fonda Svjetske Banke (mišljenje PU)

Broj klase:910-01/14-01/346
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-07
Zagreb, 07.09.2017 (Prenosimo sa: www.porezna-uprava.hr)

Podnositelj upita, Ured Svjetske banke, posredstvom hrvatskog konzultantskog društva P., zatražio je dodatno mišljenje Porezne uprave vezano za porezni tretman mirovine isplaćene od strane Mirovinskog fonda Svjetske Banke te da se u razmatranja uzmu dodatni argumenti.

Naime, konzultantsko društvo navodi:

I. da isplate iz fonda koje su predstavljale dobrovoljne uplate doprinosa službenika Svjetske banke ne mogu imati tretman mirovine koje se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada te da iste treba s poreznog aspekta tretirati kao isplate koje su rezultat dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje nisu oporezive hrvatskim porezom na dohodak. Isto tako u dopisu navode „sva sredstva koja se uplaćuju u ovu komponentu/podfond (i., ii., i iii.) jedinstveno se prate na nominalnim računima, jedinstveno se investiraju te prilikom isplate iz ove komponente/podfonda isplate nije moguće podijeliti s obzirom na to kako su bile inicijalno financirane. Uzimajući to u obzir te uzimajući u obzir prethodno navedeno, smatramo da isplate iz komponente/podfonda koji se temelji na novčanom saldu, bez obzira na to na koji su način inicijalno financirane, treba s aspekta hrvatskog poreza na dohodak tretirati kao dohodak od osiguranja koji nije oporeziv hrvatskim porezom na dohodak“.

II. da isplate iz komponente/podfonda financirane obveznim uplatama samih službenika, treba s poreznog aspekta tretirati kao dohodak od osiguranja koji nije oporeziv hrvatskim porezom na dohodak te navode: „Naime, iako su službenici obvezni vršiti ove uplate, smatramo da je presudno to da se buduće uplate financiraju doprinosima službenika i to sa svrhom da u budućnosti budu mirovinski osigurani. U ovom dijelu je dodatno bitno uzeti u obzir i to da primitak po osnovi nesamostalnog rada službenik ostvaruje u trenutku kada prima plaću, a ta je plaća izuzeta od oporezivanja kao što je to istaknuto. Ovo izuzeće plaće od oporezivanja, koje proizlazi iz prethodnog Sporazuma, Ugovora i Konvencije, nije privremeno izuzeće, već trajno izuzeće. Službenik koristi dio te plaće da bi financirao mirovinsko osiguranje. U trenutku kada se izvrši uplata doprinosa za financiranje ove komponente/podfonda, dolazi do povećanja vrijednosti računa koji odražava vrijednost udjela pojedine osobe u ovoj komponenti/podfondu. Kada bi isplate koje su financirane obveznim uplatama samih službenika kasnije bile tretirane kao mirovine koje se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada, to bi dovelo do toga da trajno izuzeće plaća bude pretvoreno u privremeno izuzeće te da dio plaće koji je iskorišten za ovu svrhu u konačnici bude oporezivan. Smatramo da bi to bilo u suprotnosti s odredbama o izuzeću plaća i naknada plaće koje proizlaze iz spomenutog Ugovora, Sporazuma i Konvencije. S obzirom na to, smatramo da isplate koje se financiraju na taj način s poreznog aspekta treba tretirati kao dohodak od osiguranja koji nije oporeziv hrvatskim porezom na dohodak.“

III. da isplate iz komponente/podfonda financirane uplatama Svjetske banke treba s poreznog aspekta tretirati kao dohodak od osiguranja koji nije oporeziv hrvatskim porezom na dohodak te navode: „Naime, u tom dijelu bitno je uočiti da službenici Svjetske banke primitak ostvaruju u onom trenutku kada Svjetska banka za njihovu korist uplati doprinos na temelju kojeg se povećava njihov nominalni račun u fondu, odnosno na temelju kojeg se povećava vrijednost njihovog udjela u fondu. Službenici u budućnosti ostvaruju isplate iz Mirovinskog fonda koje ovise o vrijednosti njihove imovine (udjela) u fondu. Prema tome, u trenutku kada Svjetska banka uplati doprinos u ovu komponentu/podfond za pojedinog službenika, taj je službenik ostvario plaću ili naknadu plaće. Međutim, ta je plaća ili naknada plaće izuzeta od oporezivanja sukladno prethodno navedenom Ugovoru, Sporazumu i Konvenciji jer je ostvarena za vrijeme radnog odnosa. Ako bi kasnije isplate iz ove komponente bili oporezovane, to bi dovelo do toga da trajno izuzeće plaća bude pretvoreno u privremeno izuzeće te da dio plaće koji je iskorišten za ovu svrhu u konačnici bude oporezovan. Prema tome, iz istih razloga koji su prethodno navedeni, smatramo da bi to bilo u suprotnosti s odredbama o izuzeću plaća i naknada plaće koje proizlaze iz spomenutog Ugovora, Sporazuma i Konvencije. S obzirom na to, smatramo da isplate koje se financiraju na taj način s poreznog aspekta treba tretirati kao dohodak od osiguranja koji nije oporeziv hrvatskim porezom na dohodak.“

Nadalje, razmatrajući navode Porezna uprava Središnji ured je dodatno kontaktirao hrvatsko konzultantsko društvo P. te je zatraženo da se dostavi pravna osnova za prijedlog Ureda Svjetske banke s konkretnim primjerima država članica Europske unije u kojima je predmetno pitanje riješeno u skladu s prijedlogom koji je Ured Svjetske banke dostavio na razmatranje. Hrvatsko konzultantsko društvo P. dostavilo je 4. srpnja 2017. godine dodatne informacije o tretmanu mirovina isplaćenih od strane Mirovinskog fonda Svjetske Banke.

U dopisu od strane hrvatskog konzultantskog društva P. dostavljene su informacije za četiri države članice Europske unije te se u dopisu između ostalog navodi da porezni tretman predmetnih mirovina ovisi o ugovoru sklopljenom između Svjetske banke i svake pojedine države te nacionalnom zakonodavstvu.

Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.

Mišljenjem Klasa: 910-01/14-01/346; Urbroj:513-07-21-11/14-02 od 3. rujna 2014. godine Porezna uprava Središnji ured se očitovao Uredu Svjetske banke da je Sporazumom o međunarodnoj banci za obnovu i razvoj, Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u vezi uspostave Ureda Svjetske banke u Republici Hrvatskoj, Konvencijom o povlasticama i imunitetima specijaliziranih ustanova i Konvencijom o povlasticama i imunitetima Ujedinjenih naroda propisano oslobođenje samo za plaće i druga slična primanja te da se mirovine hrvatskih poreznih rezidenata isplaćene od strane Mirovinskog fonda Svjetske banke trebaju oporezivati u skladu s domaćim poreznim propisima.

Vezano za dio upita pod rednim brojem I. potrebno je istaknuti da se u skladu s člankom 8. stavkom 3. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16, u daljnjem tekstu: Zakon), dohotkom ne smatraju primici po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, osim ako su uplaćene premije bile porezno priznati izdatak. Prema tome, može se zaključiti da isplate koje su rezultat dobrovoljnog mirovinskog osiguranja nisu oporezive hrvatskim porezom na dohodak. Potrebno je jasno utvrditi koliki dio isplate iz komponente/podfonda Mirovinskog fonda Svjetske banke se odnosi na isplate s osnova dobrovoljno uplaćenog mirovinskog osiguranja kako bi se na taj dio isplate primijenilo porezno oslobođenje propisano člankom 8. stavkom 3. Zakona. U suprotnom nije moguće koristiti propisano oslobođenje.

Vezano za dio upita pod rednim brojem II. ističemo da je Sporazumom o međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 2/93), Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u vezi uspostave Ureda Svjetske banke u Republici Hrvatskoj (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 1/02), Konvencijom o povlasticama i imunitetima specijaliziranih ustanova (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 99/10) i Konvencijom o povlasticama i imunitetima Ujedinjenih naroda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 10/99 i 7/01) jasno propisano oslobođenje samo za plaće i druga slična primanja te da se mirovine hrvatskih poreznih rezidenata isplaćene od strane Mirovinskog fonda Svjetske banke trebaju oporezivati u skladu s domaćim poreznim propisima.
Prema tome, tumačenje „trajnog izuzeća plaće od oporezivanja“ nije u skladu s gore navedenim propisima budući da u gore navedenim propisima nije posebno istaknuto da se na mirovine isplaćene od komponente /podfonda Mirovinskog fonda Svjetske banke treba gledati kao na plaće, odnosno da se na mirovine treba primijeniti „trajno izuzeće plaće od oporezivanja“. Štoviše, čak i Svjetska banka u svom upitu vezano za porezni tretman naknada koristi izraz mirovine, a ne plaće (na koje bi se trebalo primijeniti trajno izuzeće). Nadalje u Pravilima i Postupcima (Policies and Procedures – https://policies.worldbank.org/sites/ppf3/Pages/Manuals/StaffManual.aspx) u točci 7.01. „Završetak radnog odnosa“ jasno je propisano da nakon 67 godina života službeniku Svjetske banke radni odnos prestaje po službenoj dužnosti, odnosno da više ne prima plaću već mirovinu. Ovdje je potrebno voditi i računa da službenik može podnijeti zahtjev da nastavi radni odnos do 70 godine života. Dakle, besmisleno je navodit da se izuzeće od oporezivanja treba primjenjivati trajno kada je jasno vidljivo da službenici nakon ispunjenih uvjeta za odlazak u mirovinu ostvaruju pravo na mirovinu, a ne na plaću kao što to tvrdi Svjetska banka posredstvom konzultantskog društva P.

Vezano za dio upita pod rednim brojem III. ponovno ističemo da gore navedenim propisima nije propisano „trajno izuzeće plaće“ te da se isplate nakon što službeniku završi radni odnos te ispuni uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu imaju smatrati mirovinom koja se kao takva treba oporezivati u skladu s domaćim poreznim propisima.

Polazeći od naprijed navedenog, uzimajući pri tome i mišljenje Klasa: 910-01/14-01/346; Urbroj:513-07-21-11/14-02 od 3. rujna 2014. gdje je istaknuto da je Sporazumom o međunarodnoj banci za obnovu i razvoj, Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u vezi uspostave Ureda Svjetske banke u Republici Hrvatskoj, Konvencijom o povlasticama i imunitetima specijaliziranih ustanova i Konvencijom o povlasticama i imunitetima Ujedinjenih naroda propisano oslobođenje samo za plaće i druga slična primanja te da se mirovine hrvatskih poreznih rezidenata isplaćene od strane Mirovinskog fonda Svjetske banke trebaju oporezivati u skladu s domaćim poreznim propisima, neosporno je da Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja isplata iz Mirovinskog fonda Svjetske banke vodeći pri tome računa da isplate koje su rezultat dobrovoljnog mirovinskog osiguranja nisu oporezive hrvatskim porezom na dohodak te da je potrebno jasno utvrditi koliki dio isplate iz komponente/podfonda Mirovinskog fonda Svjetske banke se odnosi na isplate s osnova dobrovoljno uplaćenog mirovinskog osiguranja kako bi se na taj dio isplate primijenilo porezno oslobođenje.
Nadalje, neosporno je i da se izuzeće oporezivanja plaće i druga slična primanja ne može smatrati trajnim izuzećem odnosno da isplate mirovina od komponente/podfonda Mirovinskog fonda Svjetske banke treba oporezivati u skladu s domaćim poreznim propisima vodeći pri tome računa o oslobođenju za isplate koje su rezultat dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Isto tako važno je napomenuti da je konzultantsko društvo P. vezano za oslobođenje koje zagovara Svjetska banka dostavilo podatke samo za 4/27 država članica EU te da su oslobođenja u tim državama propisana ugovorima koje su te države sklopile sa Svjetskom bankom, ili pak oslobođenjima propisanim u nacionalnim zakonodavstvima tih država, što u slučaju Republike Hrvatske nije slučaj. Dakle, isplate mirovina od komponente/podfonda Mirovinskog fonda Svjetske banke treba oporezivati u skladu s domaćim poreznim propisima vodeći pri tome računa o oslobođenju za isplate koje su rezultat dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ukoliko se iste mogu odvojiti od oporezivog dijela isplata s osnova obveznog mirovinskog osiguranja.

Nastavno na pitanje izvještavanja o plaćama službenika Svjetske banke, koje su izuzete od oporezivanja u Republici Hrvatskoj, obavještavamo vas da je člankom 87. Zakona i člankom 93. Pravilnika (Narodne novine, broj 10/17) propisana obveza upisa poreznog obveznika u registar obveznika poreza na dohodak, radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje možebitne porezne obveze, neovisno o činjenici ima li Republika Hrvatska prema odredbama međunarodnih ugovora pravo oporezivanja dohotka koji ostvari porezni obveznik izravno iz inozemstva ili u inozemstvu. Nadalje, člankom 81. stavkom 4. Zakona propisano je da je porezni obveznik obvezan dostaviti Poreznoj upravi podatke o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu na propisanom izvješću (Obrascu INO-DOH) do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu i u slučaju kada Republika Hrvatska u skladu s međunarodnim ugovorom izuzima taj dohodak od oporezivanja.